ENTRADA PROSESU HASORU PR IHA TR NO ODAMATAN NAKLOKEN MOS BA RE-ELEISAUN PRESIDENSIAL.
Iha prosesu tomak povu Timor Leste akompanha vizaun no misaun politika, Mai husi Liders politika Sira nia hanoin no aktus politika Sira hotu sai pendemia ba povu Durante tinan tolu Nia laran. Rajaun fundamentu barak Liu iha vizaun politika kabe MOS ho konstituisaun, De facto Ita hotu akompanha problema Nia hun lolos Tamba laiha konseitu politika Ida atu iha intendimentu entre Liders politika Siira inklui apoiantes filosofia politika sira, ikus Mai hamosu jurista barak konkluza hanoin tuir KRDTL hodi fo presaun politika tuir dalan konstitusionalidade ba PR. Presaun politika hirak ne'e sai MOS alegasaun hodi hatun dignidade do Estado hanesan orgaun soberania Ida a'as liu Tamba la konkluza hanoin tuir Plataforma politika de intendimentu Ida nebe maka partido Fretilin foti atu asegura orgaun do estado atu bele hakotu impasse politika nebe iha.
DEFINISAUN HUSI PLATAFORMA DE INTENDIMENTU;
Platform Partido ou platform politik sai hanesan prinsipiu ou desijaun nebe iha intensaun husi partidos politika Sira hotu inklui grupo do Partido, ou praktisi politika individual. Plataforma Ida ne'e bele MOS tau hanoin hamutuk entre Liders politika no sociedade tomak atu hare konaba diferensia hodi tau hanoin hamutuk tuir prinsipiu no desijaun nebe akumulativus.
La'laok prinsipal husi Plataforma Ida ne'e sai aktus politika ba Partido hotu-hotu atu komunga no tane a'as prinsipiu nasionalismo, defende povu Kik Sira Nia direitu, bele MOS Loke dalan ba naroman hodi hasai povu husi kiak no Mukit.
Maibe lala'ok politika hases husi interese povu nian, lala'ok politika Ida buka atu defini Liu SE maka forsa no SE los maka atu rende. Lala'ok politika Ida ne'e la fo imagem ba povu tuir ona original cultural nebe buka respeita malu, tane malu no buka solusiona ba problema nebe maka povu rasik infrenta.Rajaun politika nebe hamosu pro-kontra Tamba interese, laiha partinenti politika Ida maka Nia base legais ho interese. Sekuando laiha interese signifika buka atu hetan legitimasaun. Maibe presija iha hanoin Ida katak, legitimasaun maka povu ne'e rasik fo atu haklaken, haburas no tenki iha responsabilidade moral hodi hatutan legitimidade nebe iha. Laiha legimitade Ida a'as VOX POPULI, VOX DEI. Hare husi kontekstu Ida ne'e, maka ENTRADA PROSESU HASORU PR IHA TR NO ODAMATAN NAKLOKEN MOS BA RE-ELEISAUN PRESIDENSIAL labele sai kontra politika Ida ba interese. Maibe presija hare Liu ba legitimasaun desijaun povu nian tuir bargainning politika nebe necesaria no urgenti akumulativo (hamutuk) la'os reprezentativus (Ida ou Rua).
Iha prosesu tomak povu Timor Leste akompanha vizaun no misaun politika, Mai husi Liders politika Sira nia hanoin no aktus politika Sira hotu sai pendemia ba povu Durante tinan tolu Nia laran. Rajaun fundamentu barak Liu iha vizaun politika kabe MOS ho konstituisaun, De facto Ita hotu akompanha problema Nia hun lolos Tamba laiha konseitu politika Ida atu iha intendimentu entre Liders politika Siira inklui apoiantes filosofia politika sira, ikus Mai hamosu jurista barak konkluza hanoin tuir KRDTL hodi fo presaun politika tuir dalan konstitusionalidade ba PR. Presaun politika hirak ne'e sai MOS alegasaun hodi hatun dignidade do Estado hanesan orgaun soberania Ida a'as liu Tamba la konkluza hanoin tuir Plataforma politika de intendimentu Ida nebe maka partido Fretilin foti atu asegura orgaun do estado atu bele hakotu impasse politika nebe iha.
DEFINISAUN HUSI PLATAFORMA DE INTENDIMENTU;
Platform Partido ou platform politik sai hanesan prinsipiu ou desijaun nebe iha intensaun husi partidos politika Sira hotu inklui grupo do Partido, ou praktisi politika individual. Plataforma Ida ne'e bele MOS tau hanoin hamutuk entre Liders politika no sociedade tomak atu hare konaba diferensia hodi tau hanoin hamutuk tuir prinsipiu no desijaun nebe akumulativus.
La'laok prinsipal husi Plataforma Ida ne'e sai aktus politika ba Partido hotu-hotu atu komunga no tane a'as prinsipiu nasionalismo, defende povu Kik Sira Nia direitu, bele MOS Loke dalan ba naroman hodi hasai povu husi kiak no Mukit.
Maibe lala'ok politika hases husi interese povu nian, lala'ok politika Ida buka atu defini Liu SE maka forsa no SE los maka atu rende. Lala'ok politika Ida ne'e la fo imagem ba povu tuir ona original cultural nebe buka respeita malu, tane malu no buka solusiona ba problema nebe maka povu rasik infrenta.Rajaun politika nebe hamosu pro-kontra Tamba interese, laiha partinenti politika Ida maka Nia base legais ho interese. Sekuando laiha interese signifika buka atu hetan legitimasaun. Maibe presija iha hanoin Ida katak, legitimasaun maka povu ne'e rasik fo atu haklaken, haburas no tenki iha responsabilidade moral hodi hatutan legitimidade nebe iha. Laiha legimitade Ida a'as VOX POPULI, VOX DEI. Hare husi kontekstu Ida ne'e, maka ENTRADA PROSESU HASORU PR IHA TR NO ODAMATAN NAKLOKEN MOS BA RE-ELEISAUN PRESIDENSIAL labele sai kontra politika Ida ba interese. Maibe presija hare Liu ba legitimasaun desijaun povu nian tuir bargainning politika nebe necesaria no urgenti akumulativo (hamutuk) la'os reprezentativus (Ida ou Rua).
Komentar
Posting Komentar